15. 03. 2018.

Obrazovanje u funkciji ekonomskog razvoja?

Autor

Obrazovanje kao dio društvenog kapitala oduvijek je privlačilo interese ekonomista i istraživača diljem svijeta, koji su pokušavali objasniti korelaciju vezu između obrazovanja i ekonomskog rasta i razvoja. Tako je i osnivač ekonomske nauke Adam Smith isticao kako “sposobnosti pojedinca zavise prije svega  o njegovom pristupu prema obrazovanju”.

I zaista je tako. Sve razvijene države svijeta čije se ekonomije temelje na znanju već odavno su shvatile da je obrazovanje veoma važno. Te države se kontinuirano bave pitanjima kojima unaprijeđuju obrazovanje, prilagođavaju ga potrebama ekonomskog rasta i razvoja, stvaraju pogodno tlo za bolju integraciju znanja, vještina i inovacija, i što je najvažnije, investiraju u obrazovanje. Te države su shvatile važnu činjenicu. Shvatile su da je ulaganje u obrazovanje investicija, a ne potrošnja i da predstavlja najbolju način za osiguranje ekonomskog razvoja i svijetle budućnosti jedne države. Shvatile su da je obrazovanje više nego bilo koja druga oblast traži da se gleda, prati i unaprijeđuje dugoročno. Donosioci odluka često to zanemaruju, te nedostatkom novca pravdaju svoju nedovoljnu posvećenost obrazovanju. Međutim, činjenica je da će države koje ne budu orjentisane prema obrazovanju u dugoročnom roku izgubiti korak za državama čije se ekonomije temelje na znanju.

Generalno, obrazovanje utiče na ekonomski rast i razvoj jer povećava ljudski kapital, što dovodi do povećavanja produktivnosti. Povećanje ljudskog kapitala, s druge strane jedan je od bitnijih faktora  u poboljšanju dugoročnog blagostanja neke ekonomije. Također, obrazovanje povećava inovacije u ekonomiji, odnosno stvara „novo znanje“ o  tehnologijama, proizvodima i procesima koje povećava ekonomski rast. U skladu sa istraživanjima koje je proveo George Psacharopoulos i drugi ekonomisti, dokazano je da su obrazovaniji ljudi produktivniji i inovativniji, što im omogućava da ostvaruju veće prihode i bolji kvalitet života. Povećanje produktivnosti dovodi do većeg nivoa outputa pri istom ili manjem nivou troškova u određenom vremenskom periodu.

Činjenica je da je količina znanja koja je dostupna danas veća nego ikada do sada. Također, sa razvojem industrije sve je više relevantnih znanja koji se utjelovljuju u mašinama. Paralelno sa ovim trendom, ubrzan ekonomski razvoj u većini razvijenih država svijeta, dovodi do povećanja broja zaposlenika koji rade u uslužnim djelatnostima, a koje ne zahtijevaju veliku obrazovanost (slaganje robe u tržnim centrima, proizvodni radnici u serijskim proizvodnjama, rad u restoranima brze hrane, održavanje higijene i sl.). S obzirom da udio ovih djelatnosti u ukupnom društvenom proizvodu raste, tako potreba za obrazovanjem tih radnika pada. Međutim, iako ekonomski razvoj ne zahtijeva veliku obrazovanost niskoplaćenih zanimanja, itekako zahtjeva sve veće obrazovanje inženjera, menadžera, ekonomista, ljekara i drugih zanimanja baziranih na znanju.

S druge strane sve veća konkurencija na tržištu rada  dovela je do povećanja zaposlenika sa akademskim titulama (magistri, doktori nauka), koji se zapošljavaju na radna mjesta koja su prije 15-20 godina radile osobe sa mnogo nižom stručnom spremom. To je u državama koje sebi mogu priuštiti sve veći broj visokoobrazovanih osoba, dovelo do maratonske utrke za sve većim obrazovanjem stanovništva. Primjer za to su Kanada, Švedska, Švicarska, Irska i dr.

U teoriji to bi značilo, da ako udio stanovništva s visokim obrazovanjem kontinuirano raste, onda je sve manje mogućnosti da pojedinac dobije pristojno plaćen posao bez da je visoko obrazovan. Tada svi žele da se što više formalno obrazuju, što dovodi do većeg broja visokoobrazovanih, što vodi do još većeg interesa i sve većoj ponudi sve obrazovanije radne snage. U konačnici, pojedinac bi u tom slučaju došao u situaciju da ne može dobiti ni pristojno plaćen posao bez doktorata.

Međutim, svođenje obrazovanja samo ekonomsku kategoriju, čija je jedina funkcija obezbjeđivanje ekonomskog rasta i razvoja ne dovodi do potpunog prosperiteta društva. S jedne strane činjenica je da veliki dio obrazovanja nikada nije ni imao za svrhu da doprinosi ekonomskoj učinkovitosti. Tako npr. mnogi obrazovni sadržaji kao što su  poezija, historija ili filozofija, čak ni na posredan način ne utiču na ekonomski rast i razvoj. S druge strane, gledano čisto racionalno, poduka ovih sadržaja sa aspekta ekonomije predstavlja čisti gubitak vremena. Međutim, iako su ekonomije zadnjih 50-ak godina isključivo fokusirane na ekonomski rast kao na mjeru uspjeha jedne države, sve je veći broj ekonomista koji ukazuju na to da  jurnjava za produktivnošću, rastom i profitom ne samo da se ne utiče uvijek pozitivno na kvalitet života pojedinaca u nekom društvu,  već i dovodi do obrnutog procesa, u kojem pojedinci, a time i društvo u cjelini postaje manje zadovoljno kvalitetom  života.

Ekonomija, materijalni uslovi novac i sl. jesu važni, ali su važni i drugi aspekti života čovjeka i nacije. Sreća naroda počiva na ekonomskog snazi, ali je jednako tako čine i očuvan okoliš, harmonični odnosi, kultura, kvalitetno vodstvo, osjećaj pripadnosti, empatija, mir; a sve to se stiče kroz obrazovanje.

S tim u vezi već tradicionalno svake  godine, UN-ova inicijativa Mreža rješenja za održivi razvoj objavljuje godišnji izvještaj o sreći u svijetu, uz koje je i rang lista na kojoj su poredane države po tome koliko su njihovi građani sretniSvake godine među 10 “najsretnijih” nacija svijeta smjenjuje se nekoliko država. Među njima su najčešće: Norveška, Danska,  Island, Švicarska, FinskaHolandijaKanadaNovi ZelandAustralija, Švedska itd. Međutim, ono što je zanimljivo je da se ove države nalaze i na listama onih sa najboljim obrazovanjem.

Dakle, obrazovanje jeste bitno za ekonomski razvoj svake države, ali paralelno sa ovim, bitno je da obrazovanje bude poluga na osnovu koje će društvo i svaki pojedinac u njemu realizirati svoje potencijale, i tako svoju državu i sve institucije, kao i pojedince koji je čine učiniti smislenijima i skladnijima u funkciji obezbjeđenja adekvatnog kvaliteta života.

Objavljeno u KAMPANJE