15. 03. 2018.

Za obuku novih radnika potrebno izdvojiti od 50.000 do 200.000 KM

Autor

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje, tokom prošle godine Republika Srpska imala je 167 nezaposlenih ljekara. Sve više se u javnosti govori o odlasku svih vrsta medicinskih radnika u inostranstvo. Problem je što ne odlaze samo nezaposleni ljudi koji su godinama na birou, već odlaze upravo doktori, medicinske sestre i tehničari, njegovatelji, koji su zaposleni u nekoj od državnih ili privatnih klinika u Republici Srpskoj. A šta je sa svršenim studentima Medicinskog fakulteta?

Za razliku od ostalih profesija i povezanosti sa tržištem, moglo bi se reći da situacija za studente Medicinskih fakulteta nije toliko nezadovoljavajuća. Što veći broj medicinskih radnika odlazi, potražnja za njima u državi raste. Međutim, neki od problema sa kojima se suočavaju tokom obrazovanja jesu upravo nepotpuni uslovi za obavljanje stručne prakse, koja je u ovoj profesiji od enormnog značaja, kao i prilika za daljnji napredak i usavršavenje u karijeri. Nerijetko se upravo zbog tih razloga mladi, svršeni studenti odlučuju za odlazak u inostranstvo, gdje se profesija kojom se bave zaista i vrednuje.

Klinika “Svjetlost“ prepoznala je značaj ulaganja u mlade ljude. Kako naš sagovornik doktor Bojan Kozomara govori, mlade osobe bez iskustva lakše usvajaju standarde i znanja koja im se pružaju.

„Okrenuti smo zapošljavanju mladih ljudi koliko god je to moguće i koliko postoji potreba za kadrom iz naše djelanosti. U zadnje četiri godine zaposleno je 11 mladih ljudi, od toga tri ljekara“, govori on.

U zavisnosti od vrste posla koji zaposlenik obavlja, za obuku mladih dok oni ne dođu do nivoa da mogu samostalno raditi, potrebno je izdvojiti između 50.000 i 200.000 KM tokom četiri godine, govore nam u klinici „Svjetlost“.

Doktor Kozomara smatra da su programi na fakultetu djelimično povezani sa tržištem rada, ali da je potrebno mnogo više praktičnog rada tokom studiranja. Govori nam i o medicinskim radnicima koji odlaze, te da ih mi ne možemo zadržati.

„Svako sebi traži i nađe mjesto koje mu je bolje. Ali kada se sve sabere i oduzme, ni inostranstvo baš nije tako sjajno kako se čini, niti su plate mnogo bolje od naših kada se uporede troškovi života i porezi na zarade“, poručuje on.

Iako je na većini fakulteta u Republici Srpskoj u prvom upisnom roku ove godine ostalo dosta praznih mjesta, Medicinski fakulteti su u rekordnom roku popunjeni, a tražilo se i mjesto više.

Medicinski fakultet traje šest godina i važi za jedan od najtežih. Nastava obuhvata i obavezne vježbe, kao i obavljanje prakse u bolnicama, međutim koliko je samo „obavezna praksa“ dovoljna da budući medicinski radnici steknu iskustvo rada? Isto tako, u sklopu određenih predmeta ima više prakse, dok u drugima manje, što studentima smanjuje izbor sticanja više iskustva, kako bi se kasnije odlučili šta specijalizirati. Jedna od pozitivnih stvari je  postojanje Komiteta za međunarodnu razmjenu studenata medicine Republike Srpske, u sklopu kojeg studenti imaju priliku obavljati praksu u nekoj drugoj državi, i steći iskustvo radeći u savremeno opremljenim klinikama, upoznavajući se sa metodama koje se na našim prostorima još uvijek  ne primjenjuju.

Studenata medicine ima, zdravstvenih radnika manjka

Uprkos nezavidnom stanju u društvu i samim tim i u zdravstvu, koje obilježava sve veći odlazak medicinskog kadra, loši i nezavidni uslovi kako za pacijente tako i za radnike u klinikama, kao i zastarjela oprema izgleda ne demotivišu brucoše da se odluče za upisivanje Medicinskog fakulteta u Banjaluci ili Foči. A opet po završetku istog, svjedočimo sve većem odlasku svršenih studenata.

Dok sa jedne strane studenti Medicinskog fakulteta u Banjaluci nemaju kadavere, odnosno tijela na kojima bi vršili praktičnu nastavu, država ipak nastoji da ih zadrži. Tako je prošle godine ministar Zdravlja i socijalne zaštite Dragan Bogdanić najavio da će deset najboljih studenata banjalučkog fakulteta biti zaposleno u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, Domu zdravlja, Medicinskom fakultetu i u drugim zdravstvenim ustanovama u Banjaluci. Takođe prema podacima portala za posredovanje pri zapošljavanju Posao.ba, među deset najtraženijih poslova u BiH nalazi se oblast zdravstva.

Pokušavajući da poboljšaju obrazovne politike u BiH, te zadrže mlade i obrazovane ljude u BiH, projekat Akademac povezuje studente sa budućim poslodavcima, omogućavajući im kvalitetnu praksu, i pokazujući da zajedničkim radom sve strane samo mogu benefitirati.

Nadamo se da će njihovo zalaganje prepoznati i drugi privredni subjekti, te se povezati sa budućim medicinskim radnicima i spriječiti ih da svoje znanje koriste za liječenje ljudi širom svijeta, a ne svoje zemlje.

Objavljeno u KAMPANJE